Što je prediktivni genetički test?

Sljedeće informacije su o prediktivnom genetičkom testiranju za bolesti koje nisu rak. Napisali smo ih da bismo mogli odgovoriti na pitanja:

  • Što je prediktivni genetički test?
  • Zašto se neki ljudi odluče na takav test?
  • O čemu bismo trebali razmisliti ako razmišljamo o testiranju?

Prvi dio. O našim genima

Da biste razumjeli što je prediktivno testiranje, korisno je najprije naučiti nešto o genima i kromosomima.

Geni i kromosomi

Naša tijela građena su od milijuna stanica. Većina tih stanica sadrži kompletan set gena, kojih imamo na tisuće. Geni su zapravo setovi uputa koji kontroliraju rast i funkciju ljudskog tijela. Odgovorni su za mnoga fizička obilježja, kao što su boja očiju, krvna grupa ili visina.

Geni se nalaze na nitastim strukturama koje nazivamo kromosomi. U većini stanica imamo po 46 kromosoma. Te kromosome nasljeđujemo od roditelja, 23 od majke i 23 od oca, tako da imamo dva seta od 23 kromosoma, odnosno 23 para. Pošto su kromosomi sastavljeni od gena, nasljeđujemo i po dvije kopije svakog gena, po jednu od svakog roditelja. Zbog toga smo vrlo često slični roditeljima. Kromosomi, a time i geni, su sastavljeni od kemijskog spoja po imenu DNA.

Slika 1: Geni, kromosomi i DNA

Ponekad naslijedimo ili razvijemo promjenu (mutaciju) u jednoj (ili obje) kopije gena zbog koje gen ne funkcionira kako treba. Ta promjena može uzrokovati gensku bolest zato što gen ne daje prave informacije tijelu. Postoje tisuće različitih genskih bolesti, primjerice cistična fibroza, mišićna distrofija i Huntingtonova bolest. Neke od tih bolesti događaju se rođenjem, dok se druge pojavljuju tijekom života. U ovoj brošuri većinom ćemo se osvrnuti na bolesti koje se pojave tijekom života.

Drugi dio. O testu

Što je prediktivni genetički test?

Prediktivni test može pružiti informaciju o tome hoće li se specifična bolest kod čovjeka razviti ili neće te postoji li vjerojatnost da će se razviti, i to najčešće kasnije u životu. Test se obično izvodi na uzorku krvi. Krv se analizira u genetičkom aboratoriju kako bi se vidjelo ima li kakvih promjena u određenom genu ili skupini gena povezanih s bolešću. Brošura Što se događa u genetičkom laboratoriju? pruža više informacija o tome kako se geni analiziraju.

Zbog čega biste se odlučili na prediktivno testiranje?

Ako postoji poznata genska bolest u vašoj obitelji i poznata promjena u genu koja uzrokuje bolest, tada biste prediktivnim testom mogli doznati imate li naslijeđenu promjenu u genu. Možda biste mogli napraviti test:

  • 1. ako se bolest može spriječiti ili se simptomi bolesti mogu uspješno liječiti ili
  • 2. ako se bolest ne može spriječiti, niti simptomi bolesti uspješno liječiti ali:
    • želite informaciju koja će vam pomoći u odluci o planiranju djece ili vam reći više o riziku vaše djece
    • ako vjerujete da će vam saznanje o riziku obolijevanja pomoći u donošenju važnih životnih odluka uključujući i odluke o brizi za zdravlje
    • ako ste tip osobe koja želi znati više o svojoj budućnosti i ne želi živjeti u neizvjesnosti

Na koje bolesti se možete testirati prediktivnim testiranjem?

Postoje mnoge bolesti za koje je prediktivno testiranje trenutačno dostupno. Neki primjeri su:

  • 1) određeni tipovi tumora (za više informacija molim pogledati brošuru Prediktivno testiranje za rak).
  • 2) bolesti koje zahvaćaju živčani sustav (neurološke) - uključuju:
    • - Huntingtonovu bolest
    • - nasljednu ataksiju i spastičnu paraplegiju
  • 3) bolesti koje zahvaćaju mišiće (neuromuskularne) - uključuju:
    • - miotoničku distrofiju
    • - fascioskapulohumeralnu mišićnu distrofiju
  • 4) bolesti koje zahvaćaju srce (kardijalne) - uključuju:
    • - hipertrofičnu kardiomiopatiju (HCM)
    • - sindrom dugog QT intervala

Što podrazumijevamo pod pojmom "rizik"

U većini slučajeva (ne uključujući rak) ako imate promijenjeni gen najčešće znači da ćete razviti bolest. Međutim, zasad najčešće nije moguće predvidjeti u kojoj dobi ćete oboljeti, na koji način ili kako brzo će se simptomi razvijati.

Ako mislite da postoji mogućnost da obolite i želite razmotriti mogućnost prediktivnog testiranja za jednu od navedenih bolesti, trebali biste zakazati sastanak sa specijalistom genetičarem.

Postupak genetičkog testiranja

Prije nego počnete s prediktivnim testiranjem, mora vam se potvrditi da kod vas postoji rizik od obolijevanja te ako postoji, koji promijenjeni gen je potrebno gledati ako se želite testirati. Najprije će vam se ustanoviti obiteljska povijest bolesti. Vaš najbliži oboljeli član obitelji testirat će se kako bi se našao promijenjeni gen.

Odlazak na genetičko testiranje je vaš izbor i nikad ne biste trebali osjećati pritisak od strane zdravstvenih djelatnika, obitelji ili prijatelja da ga prihvatite. To je također dugotrajan proces koji može uključivati nekoliko sastanaka sa specijalistom genetičarem i višemjesečno čekanje rezultata iz laboratorija. Mogli biste dobiti informacije koje su za vas posve nove i prilično složene te bi ih moglo biti vrlo teško razumjeti u cijelosti. Dobra je ideja sa sobom na sastanke povesti prijatelja ili partnera, da vam bude potpora. Mogli biste ih zamoliti da vode bilješke za vrijeme sastanaka. Važno je da možete raspraviti o genetičkom testiranju s kvalificiranim specijalistom genetičarem. On će vam moći pružiti sve informacije potrebne da odlučite je li genetičko testiranje dobro za vas. Također će vam pomoći raspraviti o svakom emocionalnom problemu koji se može pojaviti te odgovoriti na svako vaše pitanje ili zabrinutost.

Zapamtite da nema povratka natrag nakon što dobijete rezultate vašeg testiranja. Stoga je važno pokušati razmisliti o nekom od glavnih problema prije nego se odlučite za testiranje. Neki od njih su razmotreni ovdje te vam mogu dati nekoliko korisnih pitanja za razmisliti i raspraviti o njima. Kako god, popis nije potpun i sve činjenice neće biti važne u vašem specifičnom slučaju.

Treći dio. Odlučivanje

a) Liječenje i prevencija

Postoji li način liječenja ili prevencije bolesti?

Ako ste doznali da imate promijenjeni gen važno je saznati postoji li dostupno liječenje ili put smanjenja rizika razvoja bolesti. Saznanje o dostupnom liječenju može vam pomoći u donošenju odluke.

Međutim za neke poremećaje, kao što su gore spomenute srčane bolesti, nema lijeka te se bolest može ublažiti putem lijekova, specijaliziranih elektrostimulatora - pacemaker ili, u nekim slučajevima, operacijom.

Za druge bolesti, kao što je Huntingtonova bolest, nema dostupnog liječenja koje bi usporilo razvoj bolesti. Međutim, neki simptomi ponekad mogu biti djelomično ublaženi lijekovima. Ali korist od spoznaje da imate promijenjeni gen može biti od emocionalne koristi ili vam može pomoći u planiranju budućnosti.

b) Neodređenosti u genetici

Neodređenosti u rezultatima testa i bolesti

Rezultati prediktivnog testa imaju određeni stupanj neodređenosti, iako vrlo rijetko. Imajući promijenjeni gen najčešće znači da je gotovo sigurno da ćete razviti bolest. Ipak, i dalje će biti teško predvidjeti kad će se bolest razviti, koliko će biti teški simptomi ili kako brzo će se razvijati.

Zapamtite da u znanstvenim terminima pozitivni rezultat znači da NOSITE promijenjeni gen, a negativni rezultat testa znači da NE NOSITE promijenjeni gen. Rezultat testa će najčešće biti jedna od te dvije mogućnosti.

Međutim, ponekad postoji i treća mogućnost: siva zona ili ‘intermedijalni’ rezultat testa. To znači da iako je promijenjeni gen nađen teško je odrediti hoće li uzrokovati bolest. Ovo se događa rijetko, ali je vrlo frustrirajuće kad primite ovakav rezultat.

Trebali biste razgovarati o svim mogućim ishodima sa specijalistom genetičarem ako se odlučite na testiranje.

c) Kako se nositi s rezultatima

Kako bi rezultati testa mogli emocionalno utjecati na mene?

Prije odlučivanja na genetičko testiranje važno je pokušati dobro razmisliti i razgovarati sa specijalistom genetičarem o tome kako bi svi mogući rezultati testa mogli emocionalno utjecati na vas. Dobra ideja je pokušati zamisliti kako bi se mogli osjećati u slučaju primitka dobre ili loše vijesti i prisjetiti se kako ste reagirali na lošu vijest u prošlosti. Razmišljanje o ovim pitanjima pomoći će vam u odlučivanju hoće li vam biti bolje živjeti u neznanju ili bi vam bilo bolje znati rezultat, kakav god on bio. Međutim važno je zapamtiti da svi mi reagiramo različito i da nema ‘normalne’ reakcije. U nastavku teksta nalaze se brojna pitanja za razmišljanje (koja biste trebali uzeti u obzir).

Kako bih mogao reagirati ako rezultati pokažu da nosim promijenjeni gen?

Za neke je osobe bolje znati rezultat, iako on i pokazuje da imaju promijenjeni gen, nego se nositi sa stresom i zebnjom uzrokovanih neznanjem. Za te osobe imati više 'informacija', bez obzira kakva ta informacija bila, može biti olakšanje.

Neki ljudi osjećaju olakšanje kad otkriju da imaju visoki rizik za obolijevanje od genske bolest koja se može liječiti. Osjećaju to kao korisnu informaciju, što bi značilo da mogu napraviti sve što mogu za povećanje izgleda da će ostati zdravi. Za druge koji imaju promijenjeni gen za bolest koja se ne može liječiti bilo bi moguće otkriti jesu li već bolesni. Jedino pitanje koje se takvim osobama vrti po glavi je: ‘kad točno će se to meni dogoditi?’ Ovo može biti vrlo uznemirujuće.

Neke osobe dožive šok kad saznaju da imaju promijenjeni gen. Mogu se osjećati osamljeni, uznemireni, ljuti ili posramljeni. Specijalist genetičar i ostali zdravstveni djelatnici, kao što su

savjetnici i psiholozi, imaju iskustva u pomaganju osobama u tim situacijama i mogu biti dobar izvor potpore.

Neke osobe također smatraju korisnim obratiti se udrugama oboljelih ili grupama za potporu. Te grupe mogu pružiti podatke o bolesti i kako je živjeti s njom, uključujući njihovo iskustvo s praktičnog i emocionalnog stajališta. One često mogu povezati oboljele i njihove obitelji s drugima koji su u sličnoj situaciji.

Saznanje da imaju promijenjeni gen i da su ga možda naslijedila njihova djeca može osobama izazvati osjećaj krivnje i uznemirenosti zbog budućeg zdravlja njihove djece. Međutim, važno je zapamtiti da se geni naslijeđuju nasumce i da imati promjenu u genu nije ničija krivnja.

Za neke ljude saznanje o visokom riziku razvoja bolesti je kao da su u ‘emocionalnom vrtlogu’. Kažu da imaju dobrih i loših dana. Većina ljudi se naposlijetku pomiri s rezultatom i ta informacija im pomaže u stvaranju planova za budućnost.

Kako bih mogao reagirati ako rezultat otkrije da nisam nositelj promijenjenoga gena?

Za većinu ljudi spoznaja da nisu nositelji promijenjenoga gena dovodi do radosti i olakšanja. Međutim, nije neuobičajeno da ljudi kažu da su se osjetili jadno nakon testiranja. To bi bilo zato jer su dugo vremena živjeli s rizikom, što zahtijeva velike promjene ponovnog vraćanja u ’normalno’ stanje. Neki su razočarani jer im ’dobre vijesti’ ne donose pozitivne promjene u životu, a mislili su da hoće.

Za neke ljude, uvjerene da imaju promijenjeni gen, spoznaja da nisu nositelji može promijeniti cijeli pogled na život. Neki ljudi teško se nose s idejom da će ’imati budućnost’.

Neki imaju teškoća s dijeljenjem ’dobrih vijesti’ sa svojim bližnjima. ’Krivnja preživljavanja’ je nešto što se često ispoljava kod ljudi koji prime ’dobre’ rezultate testa. Pitaju se zašto su ’izbjegli’ bolesti, a drugi članovi obitelji nisu. Ponekad je teško prihvatiti da ste imali sreću dok drugi nisu.

Neki ljudi koji prime ’dobru vijest’ osjećaju povećanu odgovornost u skrbi za oboljele članove obitelji.

Potrebno je vremena u prilagođavanju na rezultate testa iako je rezultat ’dobra vijest’.

d) Rizik od obolijevanja vaše djece

Što će rezultat testa značiti za vašu djecu (i buduću djecu)?

Rezultat vašega genetičkog testa neće vam reći samo o vašem riziku razvoja bolesti, već također i o riziku vaše djece.

Ako rezultati vašeg testa pokažu da niste naslijedili promijenjeni gen pronađen u vašoj obitelji, vi niste pod povećanim rizikom od razvoja bolesti i vaša djeca ne mogu naslijediti rizik od vas. Razlog je što ne možete prenijeti promijenjeni gen koji nemate.

Ako vaši rezultati testa pokažu da imate promijenjeni gen, vaše dijete može također imati naslijeđeni promijenjeni gen i rizik od obolijevanja. Dijete se najčešće prediktivno ne testira do 18. godine. Ako nema medicinske koristi testiranja djeteta, smatra se da je najbolje čekati dok dijete nije dovoljno staro za tu odluku. Izuzetak je kad postoji medicinska korist u prediktivnom testiranju djeteta.

Razgovor o genet ičkoj bolesti i rezultatima prediktivnog testiranja s djecom i mladima može biti vrlo težak. Mogu vam postaviti mnogo pitanja i važno je na sva odgovoriti što iskrenije moguće, uzimajući u obzir njihovu dob i razinu zrelosti.

Postoji li kakav način kojim mogu izbjeći da moje dijete oboli?

Za neke genske bolesti moguće je napraviti test tijekom trudnoće da se vidi ima li dijete naslijeđen promijenjeni gen (prenatalno testiranje). Za više informacija trebate pogledati brošure Amniocenteza i CVS test. Ako smatrate da bi to mogla biti opcija za vas, razgovarajte sa svojim liječnikom o dostupnosti testova za bolest na koju sumnjate. Bitno je test napraviti ako je moguće, prije trudnoće, jer potrebno je nekoliko mjeseci kako bi laboratorij mogao sve pripremiti za test.

Moguće je izvesti postupak zvan predimplantacijska genetička dijagnostika (PGD) kao alternativu testiranju ploda tijekom trudnoće. U to su uključeni parovi koji se podvrgnu medicinski potpomognutoj oplodnji, nakon koje se oplođene jajne stanice testiraju da se utvrdi imaju li promijenjeni gen. Samo jajne stanice bez promijenjenoga gena usađuju se u maternicu žene. To je dugotrajan postupak i nije prikladan za svakoga. Za više informacija o PGD-u i je li vama dostupan, trebali biste razgovarati s vašim liječnikom.

e) Drugi članovi obitelji

U mnogo slučajeva proces genetičkog testiranja zbližava obitelj i ona može biti dobar izvor potpore. Međutim, u nekim slučajevima proces uzrokuje napetosti i komplikacije unutar obitelji. Dobra je ideja detaljno razmisliti kako bi proces testiranja i rezultati testa mogli utjecati na odnose s bračnim partnerom i ostalim članovima obitelji. Zapamtite da oboljeli član obitelji prvo mora pristati na testiranje kako bi se otkrio promijenjeni gen. Pristupanje članu obitelji zbog tog razloga može biti teško. Ponekad članovi obitelji izgube kontakt. Također može biti teško razgovarati o ranijim bolestima jer bi to moglo vratiti bolna sjećanja. Specijalist genetičar trebao bi vam pružiti savjet u tim situacijama.

Neke osobe bi možda željele saznati svoj status genetičkog rizika jer su zabrinute za članove obitelji. Međutim, ostali članovi obitelji možda ne žele ići na testiranje jer ne žele imati podatke o svom riziku. Morate biti oprezni jer bi test mogao članovima obitelji donijeti neželjene informacije o njihovom riziku. Važno je zapamtiti da članovi iste obitelji mogu imati različiti odnos prema testiranju i da njihove osjećaje treba poštivati. Genetičko testiranje ponekad može otkriti obiteljske tajne, kao što su usvajanje i očinstvo (npr. biološki otac nije osoba za koju obitelj misli da je). To je zato jer postupak ispituje obiteljsku povijest bolesti i može postati očigledno da ne dijelite iste gene s članovima svoje obitelji. To je mogućnost koje morate biti svjesni prije nego započnete s postupkom.

f) Povjerljivost, osiguranje i financije

Povjerljivost

Pristup rezultatima vašega genetičkog testiranja je povjerljiv. Vašem liječniku nije dopušteno govoriti ikome da ste bili na genetičkom testiranju ili prenositi vaše rezultate testa bez vašeg dopuštenja.

Osiguranje

Osiguravajuća društva često traže od vas da im pružite medicinske podatke o vama i vašoj obitelji kad sklapate policu osiguranja, posebno iznad određenog iznosa police. Tipovi podataka koje osiguravajuća društva i poslodavci smiju tražiti razlikuju se znatno od države do države. Trebali biste saznati uključuje li to i rezultate bilo kakvoga genetičkog testiranja na kojem ste bili ili planirate ići u budućnosti. Pitajte svog specijalista genetičara o tome i proučite vaše nacionalno zakonodavstvo.

Financije

Živjeti s genetičkom bolešću može biti financijski zahtjevno. Oboljeli mogu biti nesposobni za rad na duže vrijeme ili moraju prekinuti s radom za stalno. Bračnim partnerima i ostalim članovima obitelji također može biti teško uskladiti posao s obavezama oko brige za člana obitelji ili partnera.

g) Odabir vremena odlaska na testiranje

Ukoliko odlučite nastaviti s testiranjem, izaberite vrijeme kad su otežavajući vanjski čimbenici svedeni na minimum. Razvod, rastave, stres na poslu itd. su loši trenuci za odlazak na testiranje, kao što su i slavlja poput vjenčanja ili rođenje djeteta. Dobro je isplanirati što ćete raditi na dan kad dobijete vaše rezultate jer biste mogli biti osjetljivi, bez obzira na ishod.

Može biti korisno donijeti odluku o testiranju čak i ako ona nije definitivna, npr. neću ići na testiranje barem dok ne navršim 30 godina. Tako možete odluku ostaviti po strani dok ju ponovno ne razmotrite u budućnosti.

Jednom kad dobijete rezultate testiranja više nema povratka natrag. Zbog toga je važno biti siguran u svaku odluku koju donesete i nužno je raspraviti vaše odluke s izučenim specijalistom genetičarem. Zapamtite da dogovaranje sastanka sa specijalistom genetičarem ne znači da morate i nastaviti s genetičkim testiranjem.

Više informacija možete pronaći na:

Hrvatska udruga bolesnika s rijetkim bolestima bavi se informiranjem o liječenju, lijekovima i edukaciji bolesnika s rijetkim bolestima.

Trg hrvatskih velikana 2/II, 10000 Zagreb

Tel. +385 (0)1 4812 846

e-mail: rijetke.bolesti@gmail.com

http://www.rijetke-bolesti.hr

DEBRA - Društvo oboljelih od bulozne epidermolize

Prilaz Gjure Deželića 30

Tel. +385 (0)1 4555 200

E-mail: info@debra-croatia.com

http://www.debra-croatia.com

Hrvatska udruga osteogenesis imperfecta – HUOI

Grožnjanska 4, 52440 Poreč

Tel. +385 52 434 652

e-mail: hu-oi@pu.t-com.hr

Udruga osoba s Prader Willi sindromom Hrvatske

e-mail: pws@net.hr

http://www.pws.hr

Hrvatska udruga za cističnu fibrozu

Lastovska 8, 10000 Zagreb

Tel. +385 (0)1 2456 050

e-mail: udruga@cisticna-fibroza.hr

http://www.cisticna-fibroza.hr

PLIVAzdravlje - hrvatski zdravstveni web portal
http://www.plivazdravlje.hr

Cybermed - zdravstveni portal
http://www.cybermed.hr

Credits

Ove informacije prikupljene su od The Genetic Interest Group.

Preveli: dr.sc. Sonja Levanat, Maja Čretnik dipl.ing., Mirela Levačić Cvok dipl.prof., dr.sc. Vesna Musani i Petar Ozretić dipl.ing.

Travanj 2009.

Ova brošura je pod pokroviteljstvom mreže EuroGentest i Europske unije - ugovor br. 512148 FP6 Network of Excellence

Not all the leaflets are available in every language.

Select another language:

About EuroGentest
About Us
FAQ
Credits
LinkedIn
Policies
Privacy
Disclaimer
Accessibility
Standards Valid XHTML 1.0 Transitional Valid CSS!
Advertising
European Union
Contact Information
EuroGentest
Center for Human Genetics
University of Leuven
Herestraat 49 Box 602, 3000 Leuven, Belgium
webmastereurogentestorg, Tel: +32 16 340321, More...

Copyright EuroGentest2 Coordination Action 2011 - EU Contract no.: FP7 - HEALTH-F4-2010-261469